Okrugli stol o efikasnosti Vladinih mjera za oporavak

Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a

Kuštrak: Država se mora rješavati udjela koji joj ne trebaju

Ustvrdio je kako Hrvatska, prema nekim brojkama, stoji bolje i od prosjeka EU. Deficit državnog proračuna u 2009. vjerojatno će iznositi oko 3,5 posto dok je prosjek EU 6,6 posto. Udjel državne uprave u BDP-u u Hrvatskoj je oko 44 do 45 posto, u Uniji je to već 49 posto. To bi očito trebao biti dokaz da su državne financije pod kontrolom. No analitičar Velimir Šonje upozorava kako je to u EU samo trenutačni 'eksces', kratkoročna mjera kojom države spašavaju poduzeća i potražnju. - Iza naših podataka leži problem rastrošnosti države. Rashodi godinama rastu, a država nema resursa da ih pokrije. To što je svaka usporedba s Grčkom deplasirana ne oslobađa nas odgovornosti da riješimo problem države koja guši privatni sektor - tvrdi Šonje.

- Da sam zločest rekao bih da je rezultat vladinih mjera 317 tisuća nezaposlenih, 27 milijardi neplaćenih kuna i pad BDP-a. Porezi su najveći hrvatski problem, zbog njih je proizvodnja neefikasna i ako se tu nešto ne učini nećemo vratiti otpuštene ljude na posao - ustvrdio je SDP-ovac Slavko Linić poručivši kako 1,4 milijuna zaposlenih ne može plaćati zdravstvo za 4,5 milijuna ljudi u zemlji. -To mora riješiti fiskalna politika. Likvidnost se može povećati modelima pomoći, ali država je ta koja mora pokazati kako se plaća. Tek tada može tražiti disciplinu u plaćanju poreza i doprinosa - poručuje. Nije mu jasno u što će se uložiti najavljenih 15 milijardi kuna. Cestogradnja je, kaže, završena priča, a energetika je zakašnjeli odgovor, jer se u EU njome bave već 10-ak godina. Energetska je strategija, tvrdi, ionako zaustavila sva ulaganja jer se temelji na nuklearnoj energiji i uvozu.

No premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević kaže kako će upravo ulaganja u energetiku, zaštitu okoliša i željeznicu biti prioritet. No, najvažnijom zadaćom vidi završetak svih poglavlja pregovora s EU, jer bez toga nema ni niže cijene kapitala, niti smanjenja rizika za ulagače niti reformi. Na pitanje o sudbini brodogradnje oštro je odgovorio:  - Zahvaljujem onima koji nisu na vrijeme privatizirali brodogradnju, a to im je bio posao. Da jesu, sada bismo sa 14 milijardi kuna, kolike su ukupne obveze brodgogradilišta, mogli reagirati i u realnom sektoru i kod ugroženog dijela stanovništva. Ako privatizacija ne uspije Vlada priprema alternativno rješenje, no s Europskom je komisijom dogovoreno da se pomakne ciklus natječaja, a obavili smo i road show u Koreji. Privatizaciju nitko nije zaboravio, no čeka se oporavak tržišta kapitala, pa bi to moglo doći na dnevni red u drugoj polovici godine - poručio je Lovrinčević.
Rast nezaposlenosti u Hrvatskoj će ostati strukturni problem još najmanje godinu dana, jer se tek idućeg proljeća mogu očekivati prve naznake porasta zapošljavanja, ocijenio je premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević.
 

Odgovarajući na optužbe kako se od 2000. ništa u brodogradilištima nije rješavalo, Linić je ustvrdio kako je SDP još 2002. predlagao da se proda sve osim navoza i konstrukcije brodova, no uprave su odbijale provesti reforme. - Da su se brodogradilišta spajala, a dijelovi privatizirali, kako smo predlagali, gubici bi bili samo oko 10 posto što bi i u EU bilo prihvatljivo - kazao je Linić.
Prvi poslodavac Damir Kuštrak slaže se kako privatizaciju treba gurati, no i država se treba rješavati udjela koji joj ne trebaju, poput 48 posto udjela u Sheratonu, 100 milijuna eura u T-HT-u dodavši da razgovori s premijerkom dobro napreduju. - Raspravljali smo o modelima financiranja Hrvatkih šuma, HGK, HTZ-a. Uz to nabrojali smo brojne investicije privatnog sektora koje stoje jer ih blokira javni sektor. Neću nikoga reklamirati, ali te bi investicije uskoro mogle biti odblokirane - najavio je Kuštrak.

Na optužbe o rastrošnosti proračuna Marić je uzvratio kako je nevjerojatno da nitko još potkraj prošle godine nije vidio 200 milijuna kuna manjka za poticaje poljoprivredi kao niti 500 milijuna kuna iz pretpristupnih fondova za prilagodbu poljoprivrede.  Bankari Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a i Gordan Miler, član Uprave Splitske banke upozorili su kako i banke dijele sudbinu tržišta koje kosi recesija. Naime, izdvajanja su za rizike u odnosu na 2008. godinu porasla 228 posto, a profitabilnost se banaka smanjila na 10,1 posto (prosjek regije je 13,7 posto). Ključni je problem, kažu, visina kamata na kredit. No kamatnoga spusta neće biti sve dok su kamate na štednju visoke, dokle god postoji (visok) rizik naplate kredita i još uvijek visoki trošak regulatornog opterećenja. Na pitanje koje su tvrtke prošle na prvoj aukciji kredita Miler je rekao tek da su to uglavnom poduzeća iz procesne proizvodnje i turizma. O konkretnim imenima zasad ništa. Toliko o transparentnosti.  (Gordana Gelenčer)