ekonomske analize
Zdeslav Šantić
Šantić: I u 2010. nastavak nepovoljnih trendova u maloprodaji
Statistički su podaci za prošlogodišnji prosinac potvrdili očekivanja o nastavku trenda pada prometa u trgovini na malo, koji je započeo prije petnaest mjeseci. Promet u trgovini na malo, u odnosu na isti mjesec 2008., manji je 12,1% dok je u posljednjem tromjesečju prošle godine to bilo 14,4%, što ukazuje na nastavak snažne kontrakcije BDP-a - stoji u analizi glavnog ekonomista Splitske banke Zdeslava Šantića.
Lani je u cijeloj godini promet u maloprodaji smanjen visokih 15,3%. Pri tome je najsnažnije pala prodaja motornih vozila (čak 58,1%), a upravo je taj segment u godinama prije krize bio jedan od najvažnijih generatora rasta potrošnje. Pad i potrošnja proizvoda koji spadaju u skupinu 'diskrecijskih' proizvoda, poput električnih aparata za kućanstvo (-17,3%), namještaja (-11,5%), ali i kod odjeće i obuće (-6,3%). Šantić i ove godine očekuje pad, oko 3%, pa iako je to znatno manje to će, uz očekivani pad kapitalnih investicija, biti najznačajnija prepreka oporavku domaćeg gospodarstva. Ove će godine najznačajniji utjecaj na osobnu potrošnju stizati s tržišta rada. Naime, domaće je tržište rada reagiralo s određenim vremenskim odmakom, pa je osjetniji rast nezaposlenosti zabilježen tek u drugoj polovici prošle godine. Posljednji podaci o kretanju zaposlenosti ukazuju na ubrzanje pada broja zaposlenih osoba, što sugerira na nastavak nepovoljnog trenda i u 2010. godini. Ponovni rast zaposlenosti nije izgledan prije 2011., a i on će biti pod teretom niskog stupnja mobilnosti i fleksibilnosti tržišta rada, procjenjuje Šantić.
Istovremeno, krajem 2009. godine ubrzao se i realan pad neto plaća, što je posljedica rasta nezaposlenosti, uvođenja kriznog poreza i jačanja inflatornih pritisaka. - Bez obzira na strukturne slabosti domaćeg tržišta rada, rast nezaposlenosti vjerojatno će stvarati pritiske na pad plaća većim dijelom ove godine. U sadašnjim je okolnostima teško očekivati prijevremeno ukidanje kriznog poreza koje bi smanjilo pritiske na pad neto plaća. No nesrazmjer između rashoda i ostvarenih prihoda proračuna središnje države ostat će na visokoj razini tijekom ove godine, što će smanjiti manevarski prostor za kreatore fiskalne politike. Istovremeno, kapaciteti porezne administracije ne dozvoljavaju brzu i efikasnu implementaciju novih rješenja u poreznom sustavu, koji bi težili pravednijem poreznom opterećenju uz manje negativnih utjecaja na gospodarsku aktivnost privatnog sektora. Očekivani rast cijena energenata i sirovina trebao bi rezultirati i nešto snažnijim rastom cijena u ovoj godini, bez obzira na pritiske na pad domaćih cijena dobara i usluga uslijed niske potražnje.
Osim energenata, rast cijena se može očekivati i kod ostalih administrativno utvrđenih cijena (posebno komunalnih usluga), što će dodatno smanjiti dohodak i tako stvoriti pritisak na daljnji pad potražnje za trajnim dobrima - kaže Šantić. Slaba se potrošnja odrazila i na kretanje kredita stanovništvu koji su u posljednjem tromjesečju 2009. prvi put zabilježili pad. Najveći je pad vidljiv kod kredita koji imaju izravni utjecaj na kretanje osobne potrošnje. Šantić procjenjuje kako će kućanstva i dalje smanjivati zaduženost većim dijelom ove godine zbog rasta neizvjesnosti. - Relativna visina zaduženosti kućanstava (udjel kredita stanovništvu u BDP-u) viša je nego u ostalim zemljama u regiji. To ukazuje da će rast potrošnje biti teško ponovno generirati dvoznamenkastim rastom kredita stanovništvu te da će on u budućnosti ovisiti o rastu zaposlenosti te produktivnosti odnosno plaća - zaključuje Šantić. (G. G.)
9.2.2010 11:52