Organski uzgoj hrane

Ekohrana će biti sve traženija

piše Marija Čekada

Ekološkom se poljoprivredom u Hrvatskoj prema Upisniku ekoloških proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bave 632 proizvođača, a površina pod ekološkom poljoprivredom povećana je s 51 hektara u 2002. na 7.577 u 2007. No još to čini samo 0,68 posto cjelokupne poljoprivredne proizvodnje. Ekobiznis na malim gospodarstvima i farmama najsnažnije će utjecati na razvoj gospodarstva u Hrvatskoj zahvaljujući mogućnostima razvoja manjih obiteljskih gospodarstava kao jedinima mogućima s obzirom na malu količinu zemlje koju posjeduje pojedini hrvatski poljoprivrednik. Za Hrvatsku, s očuvanom prirodom i zdravijim tlom, organski uzgoj hrane postaje velika proizvodna i tržišna šansa, no pritom je glavno pitanje hoće li je znati iskoristiti ili će mnogi trgovački lanci, koji imaju posebne police za takve proizvode, njih puniti robom iz uvoza.

Zbog problema usitnjenosti posjeda najlakše je razvijati posao s voćem i medom. Za veće zahtjeve, primjerice uzgoj žitarica i stoke, proizvodnja je ograničena prostorom.Ivka i Mario Sever, vlasnici gospodarstva Eko Sever, koji su se prije 15 godina jedni od prvih u Hrvatskoj počeli baviti poslom ekopoljoprivrede, danas na 70 hektara zemlje u okolici Ivanić Grada uzgajaju žitarice, voće i povrće, a njihovi proizvodi mogu se pronaći na policama drogerijskog lanca dm, specijaliziranom supermarketu Garden, na zagrebačkim tržnicama Dolcu i Trešnjevci te se naručiti online. Dugoročno taj posao ima veliku perspektivu u Hrvatskoj.

Mala farma ili ekogospodarstvo može se pokrenuti u slobodno vrijeme i uza stalni posao, što pokazuje i primjer Severovih. Zato se ne treba čuditi da se sve više malih poduzetnika odlučuje na rad na zemlji baveći se uzgojem žitarica, voća, povrća ili stočarstvom. Jedan od najpoznatijih primjera i najvećih ekofarmi jest Eko centar Mavrović čiji se proizvodi s imanja na površini 300 hektara u Požeško-slavonskoj županiji plasiraju pod markom Irokez, a obiteljsko gospodarstvo Andrašek u Sisačko-moslovačkoj županiji jedan je od svježijih primjera poduzetnika koji su pokrenuli malu ekofarmu za uzgoj koza i proizvodnju sira s namjerom da žive autentičnim životom poljoprivrednika i uživaju u takvu načinu života. S plasmanom sireva vlasnici malog ekogospodarstva Andrašek vrlo su zadovoljni, a, kažu, najviše vole kada kupci dođu na imanje iako svoju robu dostavljaju i preporučenom poštom. Plan im je proizvodnju kozjeg sira povezati sa seoskim turizmom. Tako će ove godine u sklopu sirane završiti kušaonicu sira .


Preduvjeti

Zato se ne treba čuditi savjetima svjetskih stručnjaka da bi u ovo vrijeme recesije mali poduzetnici trebali razmisliti o ulaganju u taj segment prehambene industrije ili agroturizma. Za početak treba dobro ispitati mogućnosti proizvodnje i što bi se moglo proizvesti. Jedan od najvećih izazova izrada je poslovnog plana i osmišljavanje vlastitog načina poslovanja. Naime, s obzirom na to da ne postoji univerzalan pristup tržištu koji bi vrijedio za svakoga, pri osnivanju male farme ekouzgoja treba voditi računa o imovini koju posjedujete, podneblju te o vlastitu okruženju. Kao što kažu naši sugovornici, potencijali za male poduzetnike u ovom su poslu još veliki, posebno u povezivanju ekopoljoprivrede i stočarstva s ekoturizmom na područjima pod posebnom državnom skrbi.

Naime, postoje brojni poticaji i programi resornog ministarstva koje će najspretniji i najinformiraniji iskoristiti za uspješnije vođenje male farme. Naravno, treba računati da je riječ o poslu u kojem na prvome mjestu nije profit u kratkom roku, nego zadovoljstvo vođenjem poslovanja u miru i tišini pitome zemlje koje će dugoročno koristiti i samom vlasniku i krajnjem potrošaču koji će poznavati proizvođača, znati podrijetlo proizvoda i imati jamstvo da je riječ o vrhunskoj namirnici.


Kako povećati ekoproizvodnju

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ističu da je, unatoč tome što raste proizvodnja raznih proizvoda s ekološkom markicom, a poglavito maslinova ulja, voća i povrća, meda, žitarica te stočarske proizvodnje, taj segment proizvodnje daleko ispod tržišnih potreba i mogućnostiDa bi se što više potaknuo takav oblik poduzetništva, koji još proizvedenim količinama ne može konkurirati potražnji hotela, restorana i specijalizranih prodavaonica, Ministarstvo poljoprivrede u sklopu mjera ruralnog razvoja potiče osnivanje njihovih udruga i zadruga te razvoj i njihovo opremanje strojevima i potrebnom mehanizacijom. Samo u takvim programima kapitalnog ulaganja ekoproizvođači mogu očekivati povrat investicije i do 75 posto u odnosu na uloženo.