Zoran Milanović, predsjednik SDP-a
Zoran Milanović
Kod hrvatskih biznismena najviše mi smeta želja za brzim bogaćenjem
Želio bih da me se pamti po osiguranju uvjeta da se za pošten rad dobije poštena plaća
Razgovarali: Dragana Radusinović i Miodrag Šajatović
Foto: Dražen Lapić
Kad je riječ o SDP-vu dvojcu Zoran Milanović - Ljubo Jurčić, poslovna zajednica dosta je dobro upućena u stajališta premijerskog kandidata Jurčića. Razmišljanja SDP-ova predsjednika Zorana Milanovića o ekonomiji i biznisu manje su jasna. To je bio razlog što smo ga zamolili za razgovor.
• Izjavili ste da Sanader nema gospodarsku politiku, nego da je riječ o stihiji. U čemu prepoznajete tu stihiju?
- U svemu u čemu ne vidim koherentan sustav vrijednosti. Definicija je negativna. Primjerice, porezni sustav. Nakon obećanja da će se smanjiti PDV, sadašnji ministar financija brani porezni sustav kreiran prije njega. Gdje je tu gospodarska politika? Nigdje, jer je nema. Ako je netko i vidi, trebat će mu mnogo truda i magičarskih vještina da je i objasni biračima.
*Kakav bi okvir u tom slučaju trebao postojati da bi se dokazalo da ima politike?
- Morala bi postojati industrijska i regionalna politika. Mi tvrdimo da industrijska, odnosno strukturna politika ne postoji. Jasno da 2007. nije moguća industrijalizacija iz polovice prošlog stoljeća, ali nedostatak industrijske politike upućuje na 'koncepciju bez ikakve koncepcije'.
• Što podrazumijevate pod industrijskom politikom?
- To je politika promjene strukture postojećega gospodarstva. Zadatak države je stvaranje infrastrukture koja će omogućiti poduzetnicima zapošljavanje postojećih resursa i stvaranje proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Kad se to ostvari, bit će moguće i realno povećanje plaća, mirovina, dividendi, poreznih prihoda i sl. Nijedno uspješno gospodarstvo danas nije takvo samo na temelju aspiracijske kulture, poduzetništva nego i dobroga, jasno orijentiranog vodstva.
• To što govorite podrazumijeva da će jedna od vaših reformi morati biti reforma državnog aparata, koji nema kapacitet za provođenje takve sofisticirane reforme.
- Trebat će nadograditi državni aparat. Slažem se, provođenje naše strategije zahtijeva kvalitetnu, dobro organiziranu i bolje motiviranu upravu. Nju će trebati organizirati u institucionalnu infrastrukturu koja će biti u funkciji gospodarstva - trebat će osnovati institute, agencije, fondove...
• Reforma državne uprave bolan je proces. Prepostavimo da treba otpustiti 20 posto postojećega kadra državne uprave i na njihova mjesta zaposliti isto toliko novih ljudi i dati im primjerene plaće. Imate li smjelosti to učiniti?
- Moje je čvrsto stajalište da treba ulagati u obrazovanje. Danas zaposleni u upravi u pravilu su, ali ne uvijek, primljeni prema složenijem postupku od onog prema kojem je HDZ izabrao ustavne suce prije nekoliko tjedana. Što želimo u svojoj selekciji? Tražimo obrazovane i snažno motivirane ljude koji će nositi državnu upravu. Iskustvo koje nosim iz Vanjskih poslova kao dijela državne uprave jasno mi govori da je od kvantifikacije mnogo važnije ulaganje u ljude, to vam se uvijek isplati. Kad ulažete, više ćete i dobiti.
Mogući sukob interesa
'Moj punac ima tvrtku za građevinski nadzor'
• Otac vaše supruge ima građevinsku tvrtku. Dobijete li izbore, možete se naći u sukobu interesa.
- Riječ je o mojoj užoj obitelji. On je u tom poslu 18 godina. Ima tvrtku GIM za građevinski nadzor, u njoj je zaposleno sedam inženjera. Politika nikad nije utjecala na njihov posao.
• Nadzor u građevini jedan je od najkritičnijih sektora kad je riječ o korupciji.
- Istina. Nema nedopuštenih pitanja u vezi s javnim natječajima. Sumnja je po definiciji dopuštena, pa je ovo moj poziv da se i mene nadzire.
• Koliki su prihodi te tvrtke?
- Ukupni je prihod prošle godine bio otprilike četiri milijuna kuna. Svjestan sam da će javnost biti zainteresirana zato što moja uža obitelj sudjeluje u natječajima javne nabave.
• Očekujete li od HDZ-a da će vas povezivati s građevinskim lobijem? - Ocijenite sami koliko tvrtka s prihodom od četiri milijuna kuna teži u građevinskom poslu. Transparentnost je moja obveza prema javnosti, a HDZ me ne zanima.
• Do koje bi razine u državnoj upravi trebale biti dužnosničke funkcije?
- Smatramo da malo ljudi ovisi o politici: riječ je o ministru i krugu u kabinetu, kao i državnim tajnicima. I još nešto - HDZ danas masovno prima nove ljude u državnu službu. Posljedice takve politike brzo će se osjetiti.
• A u državnim poduzećima i tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu?
- To ponajprije ovisi o uspjehu pojedinaca.
• Sada i SDP i HDZ obećavaju sedam posto rasta. Da bi se to postiglo na kraju mandata, potrebni su oštri rezovi u prvoj godni koji bi mogli prepoloviti sadašnji rast. Jeste li spremni stati iza premijera koji bi zemlju kratkoročno odveo u recesiju?
- Iza SDP-ova premijerskog kandidata čvrsto stojimo. Stope rasta za Sanaderove vlade manje su nego za vlade prije njegove. Želimo li biti blagonakloni pa Sanaderovim stopama ne dati pridjev 'recesijske', podaci jasno upućuju na to da nema govora kako je ova vlada 'pokrenula Hrvatsku'. SDP-ov program govori o uklanjanju zapreka postojećim poduzetnicima radi povećanja njihove proizvodnje. Nema govora o smanjenju gospodarskog rasta.
• Ali i rast u vrijeme koalicije postignut je zaduživanjem i ulaganjem u infrastrukturu.
- To ulaganje u infrastrukturu bilo je nužno, a HDZ je povećao zaduženost, a smanjio gospodarski rast. Danas je struktura nepovoljna. Rast bez domaće proizvodnje jednostavno nije održiv.
• Svakako, ali treba otići i korak dalje i ta proizvodnja treba otići u izvoz, a još nitko nije rekao kako to postići.
- U godinu dana nitko ne može napraviti revolucionarne poteze i promijeniti strukturu gospodarstva. Kad govorimo o industrijskoj politici, govorimo o nečemu što se može početi raditi odmah, a rezultati će se vidjeti za neko vrijeme, mi očekujemo ubrzo. Ne dajemo neodgovorna obećanja, govorim o onome za što vjerujemo da je moguće prema iskustvima u tranzicijskoj Europi, u državama i gospodarstvima usporedivima s našim, koja danas rastu prema mnogo višim stopama i uz takav trend bit će mnogo ispred nas.
• U gospodarstvu se može čuti da je politika Hrvatske stranke umirovljenika čisto ucjenjivanje i potkopavanje nacionalne ekonomije. Što vi mislite o tome i jeste li spremni na rezanje takvih prava?
- Ne, sigurno to nećemo učiniti. To je problem s kojim se susreću sve zemlje u Europi jer su proračuni i paraproračunski sustavi opterećeni zatečenim stanjem, a demografsku sliku države ne možemo promijeniti preko noći. Izlaz sigurno nije u rezanju prava. Pitanje je i socijalno i ekonomsko, ali i moralno. Uza sve povećanje umirovljenička je populacija u teškom položaju. Potrebna je odgovornost zajednice prema skupini koja je društvo u kojem živimo podizala, a koja danas gotovo nema od čega živjeti. Pitanje je više socijalno, a manje ekonomsko. Rješenje stoji i toga moramo biti svjesni. Smatramo da su moguća principijelna i kvalitetnija rješenja, ali ne možete biti protiv da nekomu mirovinu s 1.600 podignete na 1.700 kuna. To sigurno nije ucjena. SDP-ovo je rješenje gospodarski rast koji će osigurati prijeko potreban novac. Politika je naše stranke da se gospodarski rast preraspodijeli u plaće, mirovine, obrazovanje i zdravstvo. Zato nam je potreban gospodarski rast.
• Poslovna zajednica prije očekuje da sanirate područja na kojima se novac gubi, primjerice sustav javne nabave.
- Vlast kreira sustav javne nabave i upravlja njime. Sreća je da su pravila javne nabave u EU rigorozna, posebno kad je riječ o fondovima i novcu koji daje EU. Sigurno je da nam ne treba 'gazda sa strane', ali javna nabava jest primarni test vjerodostojnosti i poštenja politike.
• Što mislite učiniti u vezi s time dođete li na vlast?
- Ponašati se kako se i inače ponašamo - rigorozno provoditi pravila javne nabave ne dajući prostora arbitrarnosti i namještanju. Javnost i mediji u tome su važan korektiv, kao i civilno društvo.
• Kontaktirate li vi osobno s poslovnom zajednicom i razgovarate li s gospodarstvenicima?
- Da. Riječ je o ljudima koji prate svjetske trendove i mogli bi kao pojedinci biti uspješni u svakoj državi, ali koji, za razliku od politike, stvari prema definiciji gledaju suženije, kroz prizmu poslovnih interesa, a manje kroz prizmu socijalne osjetljivosti. To, naravno, nipošto ne znači da su beskrupulozni i neosjetljivi. Govorim o iznimnim pojedincima kojima možemo biti partneri, ali nismo istomišljenici. Socijalni interesi države i interesi gospodarstva često nisu u harmoniji, a zadatak je politike da ih, koliko se to može, harmonizira, ponajprije uz pomoć dijaloga.
• Što gospodarstvenici traže od vas?
- Što racionalnije uvjete poslovanja, manje poreze i doprinose na plaće, manje troškove, veću zaradu. To je prirodno, tako je bilo prije 100 i 200 godina.
• Što moraju učiniti da biste vi izašli na pola puta do njihovih interesa?
- Sjesti za stol i razgovarati, preuzeti svoj dio društvene odgovornosti. Mi tražimo konstruktivan razgovor.
• Što vam najviše smeta u hrvatskom biznisu?
- Želja za munjevitim bogaćenjem. Prirodna jest, ali nije prihvatljiva. Djelomično je to i kulturološki problem. U Češkoj i Slovačkoj, primjerice, nije tako i njihova kultura to ne podupire, pa čak ni u Sloveniji.
• Kako argumentirate uvođenje poreza na kapitalnu dobit za koji se SDP zauzima?
- Porez na kapitalnu dobit prirodan je i pravedan. To je jedina vrsta zarade koja se ne oporezuje. Zašto? Zato što potiče rast burze? Priroda naše burze ionako je špekulativna. Premalo je likvidnih dionica, njihove cijene i povećanje njihovih cijena nisu ni u kakvoj korelaciji s rastom i razvojem gospodarstva ni s industrijskom proizvodnjom. Taj je porez mjera koja sadrži elemente socijalne pravde, koja ni na koji način nije poslovno prohibitivna. Možda nije najbolja usporedba, ali, primjerice, SAD ima porez na kapitalnu dobit od 15 posto i svaki mjesec u Wall Street Journalu ili Financial Timesu možemo čitati mišljenja stručnjaka da je prenizak i da ga treba povećati.
• Čini se da ste jako dobro izračunali koliko glasača time dobivate, a koliko gubite.
- Pitanje je jesu li isvi oni koji ulažu na burzi protiv takva poreza. Hoće li zbog tih nekoliko posto ljudi koji smatraju da ne bi trebali dati doprinos zajednici određeni dio kapitala otići u Srbiju ili Makedoniju, ne zanima me. Institucionalni preduvjeti kod nas su ipak bolji. Na kraju, ipak je jedan od glavnih problema naše burze nedostatak dovoljno kvalitetnih i likvidnih dionica. Neprihvatljivo mi je da javnu potrošnju u Hrvatskoj financiraju radnici, a ne ljudi koji imaju kapitala i zarađuju od njega. Kao socijaldemokrat zauzimam se za ravnopravniju raspodjelu obveza za zdravstvo, obrazovanje i obveza prema državi.
• Tko je lider SDP-ova tima, Jurčić ili Milanović?
- Jurčić je kandidat za predsjednika Vlade, ja sam predsjednik stranke i preuzet ću najveću odgovornost za rezultat na izborima.
• Dakle, vi ste lider ako preuzimate odgovornost?
- Ja sam predsjednik SDP-a. Sutra, kad budemo imali Vladu, on će biti njezin predsjednik, a ovlasti predsjednika Vlade su jasne.
• Vjerujete li profesoru Jurčiću na riječ kad se govori o gospodarskom programu ili preispitujete detaljno njegove ideje?
- Taj program rezultat je duljeg rada i razmišljanja mnogo ljudi. Dodatnog propitkivanja nema. Mi u SDP-u mnogo razgovaramo, i to ne s položaja autoriteta.
• Jeste li vidjeli taj program u tiskanom obliku? HDZ ima Strateški okvir za razvoj, to smo vidjeli.
- Ciljeve gospodarske strategije predstavili smo još u rano proljeće. Cjelovit program bit će predstavljen na vrijeme. Prije izbora svi će ga moći pročitati. Mi smo, kreirajući svoj program, potaknuli raspravu o strateškim ciljevima i mjerama za njihovo postizanje. Tim pristupom i raspravama zapravo smo natjerali Vladu da s položaja vlasti producira bilo kakav dokument. Oni nemaju strategiju, njihov dokument pisan je stihijski.
• Nije li izlazak sa strategijom opterećenje za buduću koaliciju?
- Stajalište nikad nije opterećenje pod uvjetom da je realno i da ste spremni na dijalog.
• Kakav je vaš odnos prema stranom kapitalu koji dolazi u Hrvatsku?
- Onog trenutka kada dođe ovamo, postaje hrvatski kapital. Svakako treba razlikovati dobronamjerne ulagače od špekulanata, i to je zadatak politike.
• Dakle, odobravate odluku guverenera Rohatinskog kad je riječ o BLB-u?
- Guverner Rohatinski argumentirao je svoje stajalište, njegove su ovlasti prema zakonu jasne i ja ga podupirem.
• Je li za vas pitanje tečaja i njegove promjene tabu-tema?
- Ne vjerujem da promjena tečajne politike jamči brži rast i procvat hrvatskog izvoza.
• Koja je vaša politička krilatica, po čemu biste željeli da vas se pamti?
- Poštena plaća za pošten rad, više zaposlenih, veća socijalna stabilnost i solidarnost.
• Možete li objasniti tu 'poštenu plaću za pošten rad'?
- Prvi je zadatak da država bude pošten i redovit platiša te vjerodostojan partner ondje gdje posluje. To je odgovornije od državnog intervencionizma i protekcionizma. Poštena je plaća nešto što očekuje najviše ljudi u ovoj zemlji. Sigurno nećemo određivati kolike moraju biti plaće u gospodarstvu i sigurno je da nijedan poduzetnik ne može platiti iznose koji bi mu onemogućili poslovanje. Bez rasta produktivnosti nema ni rasta plaća. Želim da za četiri do osam godina najviše ljudi u Hrvatskoj osjeti da živi u stabilnu i poštenu društvu u kojem za pošten rad dobiva i poštenu, odnosno pristojnu plaću.
26.7.2007 06:15