povlastice
Braniteljska mirovina tri puta veća od obične
Nakon samo dvije godine i jednog dana provedenog u Saboru, saborski zastupnici ostvaruju pravo na povlaštenu mirovinu. Kakav je bio radni učinak svakog od njih manje je važno jer oni ostvaruju pravo na mjesečnu apanažu, koja je za lipanj ove godine iznosila u prosjeku 10.453 kune neto, ili pet puta više od prosječne mirovine “običnog” umirovljenika, koji je za lipanj ostvario pravo na prosječnu mirovinu od samo 2166 kuna neto, piše portal jutarnji.hr
Saborske mirovine samo su jedna ilustracija kaste povlaštenih u današnjoj Hrvatskoj. U istu kategoriju ulaze i članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor - njih ukupno 170! - čija je prosječna mjesečna mirovina za lipanj također iznosila više od 10.000 kuna, pokazuje istraživanje Marijane Bađun s Instituta za javne financije. Uz njih, pravo na povlaštenu mirovinu ostvaruje još čitav niz kategorija - od partizana i domobrana iz Drugog svjetskog rata, preko pripadnika bivše JNA i zaposlenih u nekadašnjoj saveznoj i republičkoj administraciji, pa do branitelja i bivših političkih zatvorenika, ali i akademika, policajaca i rudara. Radi se o više od 180.000 ljudi, što čini 15,5 posto ukupnog broja umirovljenika, a približno ih je 1,2 milijuna. Izdaci za isplatu njihovih mirovina lani su iznosili 6,9 milijardi kuna, ili petinu ukupnih rashoda za mirovine, koji su se u 2008. popeli na 32,8 milijardi. Kako malo koja od tih kategorija iza sebe ima dovoljan radni staž, a time i dovoljne uplate u mirovinski sustav, povlaštene se mirovine uglavnom isplaćuju iz proračuna.
Prosječan staž “običnog” umirovljenika u Hrvatskoj u lipnju je iznosio 29,1 godinu, za pripadnike HV-a bio je 28,7, za branitelje 17,7, a za pripadnike HVO-a samo 8,5 godina. Istodobno, prosječna “obična” mirovina iznosi 2166 kuna, ili oko 40 posto prosječne mjesečne neto plaće u zemlji, dok je prosječna “vojna” mirovina dvostruko (3525 kuna), a prosječna braniteljska mirovina (5861 kuna) gotovo trostruko veća od prosječne “obične” mirovine, upozorava se u analizi IJF-a.- Između povlaštenih i ‘običnih’ mirovina postoji jaz kojem najviše pridonose saborske mirovine, mirovine redovitih članova HAZU-a i braniteljske mirovine. Povlaštenost se ne odnosi samo na visinu mirovina, nego u pravilu i na kraći radni vijek od ostalih korisnika mirovina - ocjenjuje Marijana Bađun u analizi.Dodaje da je većina korisnika povlaštenih mirovina bila povlaštena i tijekom radnog vijeka, budući da je radila u državnom sektoru i uživala u većoj sigurnosti, ali i regresima, božićnicama i ostalim beneficijama.
S druge strane, prijevremenim umirovljenjem stotina tisuća ljudi, što je bio pokušaj kupovanja socijalnog mira u prvoj fazi tranzicije, ali i posljedica Domovinskog rata, ne samo da se gotovo udvostručio broj umirovljenika u odnosu na 1990. nego je smanjen i broj radno aktivnog stanovništva, koji je u Hrvatskoj ionako među najmanjima na Starom kontinentu. Posljedica toga je da su na jednog umirovljenika prije 20-ak godina dolazila tri osiguranika, a današnji umirovljenik “pokriven” je sa samo 1,38 osiguranika. To se negativno odražava na financiranje mirovinskog sustava, koji postaje sve veće opterećenje za državnu blagajnu, ističe Bađun. (http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,8,25,,173880.jl)
25.8.2009 10:05