Dosjetka premijerke Jadranke Kosor, odnosno njezina kabineta, da se uvede krizni porez na plaće i mirovine veće od 3.000 kuna iznimno je korisna i došla je u pravom trenutku. Treba biti vrlo precizan u objašnjenju gornje teze jer već vidim kako se brojnim čitateljima, zaposlenima u tzv. realnom sektoru, uključujući zaposlenike Lider pressa, diže kosa na glavi. Ne tvrdim da je uvođenje poreza na sve plaće iznad 3.000 kuna dobar potez. Želim reći da je tim politički krajnje nesmotrenim prijedlogom premijerka Jadranka Kosor konačno probudila važan segment hrvatskoga društva. Riječ je o srednjem i višem srednjem sloju.Taj moćni lobi u stvari je 'skijaški sindikat'. Riječ je o skupini za koju se procjenjuje da ima 200 tisuća članova, a zajedničko joj je da si može priuštiti skijanje. Sociolozi bi u toj skupini pronašli i mnogo drugih zajedničkih činitelja. Ta skupina ima političku težinu. Među ostalim i zato što su njezini pripadnici brojni medijski radnici i njihovi obiteljski prijatelji. Premijerka izazvala novinare Hajdemo biti pošteni.

Dok je Vlada predlagala da se režu plaće u javnom sektoru, to nas iz privrede nije previše diralo. Uostalom, stalno imamo dojam da zaposleni u državnom aparatu rade mnogo manje nego mi u realnom sektoru. Kad se govorilo o smanjenju mirovina, to nas je pogađalo utoliko što su mnogima roditelji umirovljenici. Ali tek kad je svatko od nas shvatio da bi mogao ostati bez nekoliko stotina kuna na mjesec, do glave nam je došlo da se bankrot proračuna ne događa drugima, nego nama samima.Zato se ne treba čuditi da je 'skijaški sindikat' vrlo odlučno reagirao već u srijedu u različitim dnevnim novinama. Večernji je list na naslovnici krizni porez nazvao 'Haračem', a Jutarnji list jasno je poručio: 'Ne kriznom porezu!' Presing se nastavio tijekom prijepodneva, pa je 'skijaški sindikat' već navodno izlobirao smanjenje kriznog poreza s pet na tri posto. Ali, neslužbeno, slijedi ipak povećanje PDV-a. Biti samo protiv poreza na plaće nije konstruktivno. Korist bi mogla proizaći samo ako bude povod za početak žešćeg odnosa prema potezima vlasti. Dosad je spomenuta 'opinionmakerska' skupina samo 'grintala', ali dok nesreća nije pokucala i na njezina vrata, bila je unatoč svemu spremna tolerirati nesposobnu vlast.Premijerka je trebala pitati nekadašnjeg ministra financija Škegru kako se ono proveo kad je sredinom 90-ih došao na ideju da se dio plaća ljudima isplaćuje u dionicama. Prema naređenju 'odozgo' morao je javno odustati. Bilo je to politički preopasno.

Konstruktivni pristup najbolje je artikulirao jedan od članova prekjučer osnovane Liderove grupe na Facebooku ('Pomozimo premijerki napraviti rebalans proračuna'), koji poručuje: 'Ja ću drage volje platiti tih pet posto poreza budu li oni zauzvrat počistili sve državne firme tipa HEP-a, HAC-a, HŽ-a i sličnih, u kojima je hrpa rođaka neradnika.' Vrijeme za odlazak ministara Drugim riječima, 'skijaški sindikat' za novi namet traži protuuslugu. Porezi se uplaćuju da bi država nešto napravila za pojedinca. Sada će se stvari konačno zaoštriti. Premijerka Kosor možda je već napravila svoje političko samoubojstvo jer je poslušala pogrešne savjete. Morala je zajedno s idejom o novim porezima ponuditi ljudima i obavijest o tomu što će se time drastično promijeniti u vođenju zemlje. Protuusluga u obliku isplate plaća javnom sektoru u rujnu, koju 'velikodušno' nudi ministar financija Šuker, ni izdaleka nije dovoljna. Možda bi smjena nekoliko najodgovornijih ministara bila djelomična protuvrijednost za krizni porez. Ali prava protuusluga morao bi biti paket razvojnih mjera, strategija razvoja nakon što kriza mine. Kako to ova Vlada ne zna napraviti, sve je snažniji dojam da koalicija na vlasti neće uspjeti dočekati kraj mandata.

Procjenu iz prošlih 'Ekonomalija' da je premijerka ostavila dobar prvi dojam, nažalost, prisiljeni smo korigirati. Već je počela ubrzano trošiti svoj politički kredit. Najprije nije poslušala Željka Lovrinčevića da novac koji nedostaje u proračunu namiri povećanjem PDV-a, pa se i tu predomislila, i pristaje na kompromise. A ako se već upustila u opasne vode porezne reforme, morala je imati petlje i za poreze na imovinu. Ovako će radnik s 3.100 kuna plaće biti oporezovan, a 'rentijer' koji od pet stanova na mjesec uprihodi 16 tisuća kuna neće u proračun platiti ni kune.Vlada pokazuje da je i dalje dezorijentirana i u panici zbog bankrota u koji je dovela državne financije.