Erasmus napokon dostupan i hrvatskim studentima
Ulazak Hrvatske u program Erasmus domaćim studentima omogućit će da već od jeseni provedu nekoliko mjeseci na fakultetima zemalja Europske unije
piše Tatjana Brebrić
tatjana.brebric@lidepress.hr
Za Erasmus su mnogi čuli. Čak i oni koji nisu studenti znaju da je riječ o programu koji omogućuje studentsku mobilnost, odnosno pruža studentima priliku da dio studija provedu na nekom drugom europskom sveučilištu, dakle izvan svoje matične države.
Upravo je to i najkraći opis Erasmusa iako on omogućava i mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja radi održavanja nastave, odnosno stručnog usavršavanja, a ne samo studentima visokog školstva da za dio svoje diplome učenje obave u nekoj drugoj europskoj zemlji, a ne u onoj u kojoj inače studiraju. I sâm je naziv zapravo akronim: European Region Action Scheme for the Mobility of University Students (Akcijska shema europskih regija za mobilnost sveučilišnih studenata). Nakon mnogo godin, kada su studenti domaćih fakulteta mogli samo sanjati o njemu, Erasmus je odnedavno postao dostupan i Hrvatskoj. Prvi hrvatski studenti tako će već najesen moći odslušati svoja predavanja na nekom europskom fakultetu i ondje položiti pokoji ispit, a onda se vratiti kući i bez ikakva prekida nastaviti studirati - nešto što je njihovim europskim kolegama već dugo dostupno.
U sklopu programa Erasmus za natječaj za sljedeću akademsku godinu (2009./2010.) devet hrvatskih visokoškolskih ustanova ostvarilo je pravo na financijsku potporu za mobilnost studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja, i to sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci; Društveno veleučilište u Zagrebu, Veleučilište u Požegi, Zdravstveno veleučilište, RRIF - visoka škola za financijski menadžment i Tehničko veleučilište u Zagrebu. Pojednostavljeno, to znači da studenti koji studiraju na nekom od ta četiri sveučilišta, kao i oni na veleučilištima ili visokoj školi, imaju priliku otići neko vrijeme studirati u
Studenti prava
Škola ljudskih prava
Jubilarna deseta Međunarodna škola ljudskih prava u organizaciji studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu održat će se u Zadru od 26. srpnja do 2. kolovoza. Zainteresirani studenti mogu se prijaviti do 7. srpnja. Školu na kojoj studenti prava iz cijele Europe slušaju predavanja iz ljudskih prava pokrenuli su još 1999. članovi zagrebačke podružnice ELSA-e (European Law Student Organisation), koja inače ima svoje podružnice na svim europskim sveučilištima na kojima se studira pravo. Prema riječima organizatora na ovogodišnjoj ljetnoj školi govorit će se o globalizaciji, odnosno o ljudskim pravima u kontekstu globaliziranog svijeta. Dosad je sudjelovanje potvrdilo 40-ak studenata iz Hrvatske i Europe, a najviše stranih studenata organizatori očekuju iz Njemačke, Ukrajine i Poljske. Na dosadašnjim ljetnim školama predavanja su držali neki od najuglednijih stručnjaka iz područja ljudskih prava, primjerice Žarko Puhovski i Ivan Šimonović. Sva predavanja bit će na engleskom jeziku, a studenti će sudjelovati i na brojnim radionicama na kojima će imati priliku izmjenjivati stečena znanja i iskustva s kolegama iz inozemstva. (S. M.)
drugu zemlju.
Rokovi otvoreni
- Ovisno o tome na kojem sveučilištu studira, student se može prijaviti i već ove jeseni otići na studentsku razmjenu - objašnjava Filip Gašparović, voditelj Odsjeka za Erasmus iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije.
Ipak, studenti ne mogu samo odabrati neko mjesto na karti jer svako sveučilište raspisuje natječaj samo za mjesta dogovorena s partnerskim fakultetima. Nude se tako razmjene u cijeloj Europi, a za hrvatske studente najviše je ponuđenih mjesta na fakultetima u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Mađarskoj i Sloveniji. Neka sveučilišta raspisuju samo jedan natječaj za cijelu akademsku godinu umjesto odvojenih natječaja za svaki semestar, pa se, primjerice, može dogoditi da je neki fakultet u Mađarskoj već popunio mjesta namijenjena dolasku hrvatskih studenata u sljedećoj godini.
Ipak, na mnogim hrvatskim visokoškolskim ustanovama natječaj još traje čak i za zimski semestar, a oni koji su zakasnili na taj ili im je rok za odluku prekratak, novu priliku za prijavu imaju već ove jeseni, pa mogu otići u ljetnom semestru, odnosno na proljeće sljedeće godine. Pritom moraju imati na umu da na razmjenu kroz Erasmus ne mogu otići spontano, nego se moraju dogovoriti sa svojim mentorom na sveučilištu na koje idu i sa svojim ECTS koordinatorom na matičnom sveučilištu o tome koje će predmete slušati, koliko oni bodova nose i hoće li se to priznati ili ne.
Upravo je to, naime, najveća vrijednost Erasmusa: studentima osigurava mogućnost da im se priznaju ispiti i obveze koje su položili na drugim fakultetima, što je bez Erasmusa mnogo teže, a često i nemoguće izvesti.
S Erasmusom najčešće postoje dva roka za prijavu: jedan u proljeće, kad se prijavljuje za zimski semestar, i jedan u esen, kad su prijave za ljetni semestar. To zapravo znači da je pravo razmišljanje o odlasku na studijski boravak u inozemstvo od svibnja do studenoga, kad se natječaji već polako zatvaraju - odnosno upravo sada.
Zainteresirani studenti trebaju još znati da zasad mogu ići isključivo u zemlje članice EU, a ne i u Island, Lihtenštajn, Norvešku i Tursku iako one inače sudjeluju u Erasmusu.
- Najprije na mrežnoj stranici sveučilišta trebaju pogledati je li natječaj otvoren, a ako je zatvoren, hoće li se raspisivati novi. Nakon toga trebaju provjeriti koju dokumentaciju trebaju dostaviti sveučilištu jer mi smo dali minimalne prohtjeve, a oni mogu tražiti i dodatne dokumente - objašnjava Gašparović i dodaje kako student mora biti upisan u najmanje drugu godinu preddiplomskog studija, a boravak može trajati od najmanje tri do najviše 12 mjeseci. Osim toga student mora potpisati ugovor o priznavanju razdoblja mobilnosti sa svojom ustanovom, imati hrvatsko državljanstvo i registrirani boravak u Hrvatskoj.
Iznimno iskustvo
Kako takav odlazak izgleda, dobro pokazuje primjer Ane Karač, apsolventice na Fakultetu arhitekture u Zagrebu, koja se potkraj ožujka vratila sa šestomjesečnog boravka na Arhitektonskom fakultetu u Münchenu gdje je bila zahvaljujući Programu bilateralne mobilnosti, pripremnom programu za sudjelovanje Hrvatske u Erasmusu koji sad kad je Hrvatska ušla u taj program završava. Svoje iskustvo preporučila bi svima jer kaže da joj je to vrijeme iznimno brzo prošlo.
- Predavanja sam samo slušala, odustala sam od polaganja ispita jer sam shvatila da bi mi to ipak bilo preteško i da ću ispite radije položiti ovdje. Ali radila sam na tri projekta iz kojih sam dobila ocjene. U dogovoru s prodekanicom te su mi ocjene priznate - objašnjava Ana dodajući da se i sama iznenadila koliko joj je to bilo odlično iskustvo.
Mislila je, naime, da će biti problem: tko zna kako će se ondje snaći s ljudima, s drugom okolinom, stranim jezikom...
- Svi žele pomoći i nije nikakav problem, a iskustvo je neprocjenjivo. Ne samo putovanje do tog mjesta nego i upoznavanje kulture, jezika... Svima bih preporučila da iskoriste takvu priliku - zaključuje Ana.
Simulacija UN-a
Treći Zagimun
Zagrebački model Ujedinjenih naroda održavat će se i ove jeseni u prostorijama Hrvatskog sabora i zagrebačke Starogradske vijećnice. Tako će stotinjak studenata iz cijelog svijeta simulirati rad tijela Ujedinjenih naroda kao što su Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih naroda, Vijeće za razoružanje i mnoga druga tijela koja djeluju u sklopu Ujedinjenih naroda. Pripreme za ovogodišnju konferenciju u punom su jeku; prijave traju do kraja rujna. Ovogodišnji kongres trebao bi, kažu u EMUNNETT-u (Europskoj mreži gradova u kojima se održavaju takve konferencije), potvrditi Zagreb kao jedno od najboljih svjetskih odredišta u kojima održavaju modeli Ujedinjenih naroda. (S. M.).
24.6.2009