|
Kambodžanska Vlada primjenjuje originalnu metodu borbe protiv inflacije: premijer je zabranio objavljivanje statističkih podataka o njoj. Nema podataka - nema inflacije. Da ih nije strah toga što će reći u Europskoj uniji, vjerojatno bi i u hrvatskoj Vladi rado primijenili kambodžanski recept. Ovako moraju trpjeti da svaki mjesec novinari nakon objave najnovijeg indeksa rasta cijena navale s pitanjem: 'Što će Vlada učiniti za suzbijanje inflacije?' Da nije EU pred vratima, možda bi se moglo pribjeći i već prokušanu receptu: kad statistika nije povoljna, smijeniš ravnatelja Državnoga zavoda za statistiku. Budući da ni to nije izvedivo, ostaje taktika ignoriranja rasta cijena. Počeo je drugi dio godine, za koji su dežurni optimisti već najavili smirenje rasta cijena. A ono - inflacija došla na 8,4 posto na mjesec! Iz Banskih dvora, međutim, ista priča: 'Uskoro će se cijene same smiriti.'
Dobra je vijest da Polančec napokon priznaje da su vanjski dug i manjak izvoza veliki hrvatski problemi
Takav pristup Sanaderove Vlade, kad je o ekonomskim problemima riječ, nije nov. Jednako kao što se danas ignorira opasnost dugotrajnije inflacije, već se godinama ignoriraju opasnosti rasta vanjskoga duga i manjka izvoza u odnosu na uvoz. Bez obzira na to što govorili ekonomisti kojima je najvažnije ne zamjeriti se vlasti, inflacija u Hrvatskoj neće nestati sama od sebe. Ako se na površini i smanje stope koje objavljuje statistički ured - ona će samo promijeniti pojavni oblik. Iz agregatnog stanja rasta cijena pretvorit će se u inflaciju nelikvidnosti i neplaćanja.
Opasno je i naivno vjerovati da je inflacija, koja je, kad je o proizvođačkim cijenama riječ (12 posto), već prešla iz umjerene u galopirajuću, samo posljedica poskupljenja energije i hrane u svijetu. Znatan je dio prouzročen nastavkom rasta domaće potražnje. Rast plaća u državnom sektoru jedan je od takvih detonatora. Iza vijesti da se zaduženost domaćih poduzeća u inozemstvu povećala 40 posto stoji, zapravo, 'zaduživanje' leasing kuća kojim se izbjegavaju kreditne restrikcije Hrvatske narodne banke. Koliko god apsurdna bila zabrana objave postotaka inflacije u Kambodži, povod joj je vrlo važan. Kad jedanput krene iz umjerene prema galopirajućoj, inflacija je sve više pod utjecajem psiholoških mehanizama. Oni su ugrađeni i u inflacijsku spiralu u Hrvatskoj - na koju pad cijena nafte ili malo jeftiniji kukuruz više bitno ne utječu. Kad počne panika, svatko tko može, iz opreza će dizati cijene. Pogotovo kad je riječ o monopolima. A takvih je u Hrvatskoj mnogo. Vladina argumentacija da će se cijene smiriti same od sebe zapravo je antiporuka. Ona je toliko neuvjerljiva da će poduzetnici i menadžeri, uplašeni neodgovornom i neodlučnom Vladom, početi spašavati vlastitu kožu - dizanjem cijena.
Možda će se inflacija do kraja godine malo i smiriti prema statističkim proračunima. Ali, već je počela djelomična pretvorba inflacije u nelikvidnost. Oni koji se ne usude dizati cijene - produljuju rokove plaćanja svojim dobavljačima, u čemu prednjače državne tvrtke i naručitelji poslova. Za Hrvatsku je inflacija neplaćanja jednako opasna kao i inflacija cijena. Ali s obzirom na to da službena statistika ne mjeri rast nelikvidnosti, realno je očekivati da će Vlada jednako kao 1999. čak i poticati rast neplaćanja. Tako dobiva na vremenu. O posljedicama za biznis ne razmišlja se. Sada bi netko mogao postaviti i pitanje: 'Zar nije dobro imati inflaciju od pet ili šest posto na godinu? Pa to može biti poticajno za nacionalnu ekonomiju!' Postoje takve teorije, ali one predviđaju da za iznos inflacije oslabi i nacionalna valuta kako bi to bio poticaj izvoznicima.
U Hrvatskoj se, međutim, događa suprotno: uz rast inflacije kuna jača! Eto još jednog apsurda koji kreatori ekonomske politike uporno ignoriraju. Da ne bi sve bilo tako crno, treba s nadom primijetiti kako je potpredsjednik Vlade Damir Polančec napokon izjavio da su dva velika problema koja muče Hrvatsku 'razina vanjskoga duga i deficit tekućeg računa platne bilance'. Još da to preko usta prevali i toga postane svjestan premijer Sanader... Bio bi to signal da visoka cijena koju će se platiti sljedećih godinu dana neće biti uzaludna. Inflacija je kazna za nerješavanje temeljnih problema. Ako ih se počne rješavati - bit će lakše.
|